Oštre riječi na saslušanju - Miro Džakula branio UIO, članu Komisije poručio: "Pričate gluposti"

Nakon prvog dijela saslušanja, u kojem su pred članovima Komisije govorili predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika UIO, ovoga puta pred Komisiju je pozvan bivši direktor UIO BiH Miro Džakula.

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović podsjetio je da je odluka o saslušanju donesena jednoglasno, nakon što je Komisiji dostavljen obiman materijal od oko 300 stranica.

"Predstavnici Samostalnog sindikata dostavili su vrlo obiman materijal, više od 300 stranica, i na taj način pokazali ogromno interesovanje da unutar Parlamenta razgovaramo o određenim dešavanjima u Upravi za indirektno oporezivanje", rekao je Borenović.

Naglasio je da je UIO jedna od najvažnijih institucija u zemlji.

"To je, ja mislim, i najvažnija institucija kada su u pitanju finansije ove zemlje, prikupljanje PDV-a, carina i roba, koja zapošljava veliki broj ljudi i koja ima ogroman značaj za samo funkcionisanje društva u kojem živimo", istakao je Borenović.

Dodao je da Parlament mora biti mjesto otvorenog razgovora.

"Parlament je mjesto na kojem trebamo da razgovaramo i da uradimo tu neku vrstu sučeljavanja mišljenja i ovo je mjesto u kojem nema cenzure, u kojem se zaista treba govoriti otvoreno o svim pitanjima od značaja za naše društvo", naglasio je.

"Pandora" u centru rasprave

Jedno od ključnih pitanja odnosilo se na akciju "Pandora", odnosno na tvrdnje iznesene na prethodnom saslušanju da su brojni službenici UIO obuhvaćeni istragom ostali na rukovodećim pozicijama, a neki od njih navodno i napredovali.

Borenović je od Džakule zatražio stav o tome.

"Njihov je stav da je nevjerovatno da jedna od najvećih afera koja je potresla Bosnu i Hercegovinu, 'Pandora', teška dvije milijarde konvertibilnih maraka, da je njom bilo obuhvaćeno preko 50 raznih osoba, od čega je najveći dio njih bio zaposlen na važnim pozicijama u Upravi za indirektno oporezivanje", naveo je Borenović.

Dodao je da Komisija želi pojašnjenje da li su ta lica ostajala na pozicijama i kako je Uprava postupala prema njima.

Džakula: "Pandora" nije teška dvije milijarde, to je manipulacija

Džakula je na početku izlaganja govorio o svom dolasku u UIO, rastu prihoda i rezultatima institucije tokom njegovog mandata. Naveo je da je 2011. godine, kada je došao za vršioca dužnosti direktora, Uprava naplatila 363 miliona KM više nego godinu ranije, te da su 2023. godine prihodi iznosili 10,5 milijardi KM.

"Rezultati su impozantni u svim dijelovima i svim sektorima", rekao je Džakula.

Kada je riječ o akciji “Pandora”, odbacio je tvrdnju da je riječ o aferi “teškoj dvije milijarde maraka”.

"Ta gospoda koja predstavljaju taj samozvani sindikat su to preformulisala da u Pandori fali dvije milijarde i da je neko u Pandori sakrio dvije milijarde. Tome nije tako", ustvrdio je Džakula.

Istakao je da Uprava nije vodila akciju "Pandora", nego Tužilaštvo BiH.

"Pandoru je radilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Uprava apsolutno nije bila upoznata s tim", rekao je.

Dodao je da je još tada upozorio da bi se cijeli slučaj mogao pretvoriti u problem za pravosuđe.

"Tada sam rekao tužitelju, gospodinu Salihoviću, da je ovo najveća sramota Uprave, a da će se poslije pretvoriti u najveću sramotu Tužilaštva", kazao je Džakula.

Suspenzije i povratak na radna mjesta

U raspravi je posebno otvoreno pitanje da li su službenici obuhvaćeni istragom zaista bili suspendovani i na koji način su se vraćali na posao.

Džakula je tvrdio da je Uprava postupala isključivo po aktima Tužilaštva BiH.

"Ljudi su suspendirani zato što je protiv njih u Tužilaštvu pokrenut postupak po zakonu. Kako je Tužilaštvo odbacivalo protiv tih ljudi, isti su vraćani na iste pozicije. Zašto? Zato što su bili državni službenici rješenjem Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine", rekao je.

Na dodatna pitanja Borenovića pojasnio je proceduru:

"Kad istekne suspenzija, ljudi se vrate na svoj posao. Vrlo jednostavno", rekao je Džakula.

Borenović je zatim pokušao precizirati da li to znači da su svi koji su bili obuhvaćeni istragom u periodu do 2023. godine bili suspendovani.

"Svih 36 carinskih službenika, šefova, svi koji su bili uz bivšeg direktora, svi koji su bili obuhvaćeni istragom 2014. godine u akciji ‘Pandora’ bili su suspendovani sa svojih pozicija dok nije 2023. godine donesena drugačija odluka Tužilaštva. Je li tako?", pitao je Borenović.

Džakula je odgovorio:

"Tako je. Dakle, isključivo se postupalo po aktima Tužilaštva."

Borenović je potom naveo da Komisija ima i drugačija saznanja.

"Jer mi imamo informaciju i saznanje da je drugačije rađeno", rekao je.

Rasprava o tekstilu i carinjenju "po kilogramu"

Jedan od većih segmenata saslušanja odnosio se na način carinjenja tekstila i robe iz afro-azijskih zemalja.

Nenad Grković i Ermina Salkičević-Dizdarević postavljali su pitanja o navodima da se roba, uključujući tekstil, carinila “po kilogramu”, kao i o odluci iz 2013. godine koja se odnosila na određene tarifne grupe roba.

Džakula je tvrdio da je svrha takve politike bila veća kontrola.

"Tekstil je carinjen na način da se smanji broj carinskih ispostava u kojima će se cariniti, da bi se mogla povećati kontrola istog", rekao je.

Podsjetio je da je preporuka za takav model došla od međunarodne organizacije CAFAO.

"Na preporuku CAFAO-a donešena je odluka da se tekstil carini u četiri ispostave", naveo je.

Dodao je da je problem u tome što BiH često ne može dobiti podatke o stvarnoj izvoznim vrijednostima iz zemalja porijekla.

"Mi nemamo nikakvih uvoznih informacija niti od Kine niti od bilo kojih drugih zemalja da vidimo koja je ta carinska vrijednost po kojoj oni izvoze", rekao je.

Na pitanje kako se utvrđivala stvarna vrijednost robe iz Afro-azijskih zemalja, odgovorio je:

"Sve te pošiljke bile su na posebnom režimu uvoza, što znači da su se istovarale, pregledavale i da se tako utvrđivala carinska vrijednost."

Na dodatno pitanje da li se moglo desiti da pošiljke nisu pregledane, Džakula je odgovorio:

"Da li je bilo takvih pojedinačnih slučajeva, ne mogu isključiti, ali mislim da nije."

Pitanja o imovini i zapošljavanju

Tokom saslušanja član Momisije Nenad Grković postavio je Džakuli i pitanja o njegovoj imovini. Džakula je reagirao oštro, osporavajući pravo da mu se takvo pitanje postavlja na taj način.

Nakon kraće rasprave, ipak je odgovorio.

"Miro Džakula ima kuću, ima zemljište u Čapljini, u Čeljevu, ima apartman u Komarnoj, imam staru kuću od roditelja i imam kuću u Čeljevu od mojih roditelja, nasljedstvo, zajedno sa mojim bratom", rekao je.

Grković je potom upitao Džakulu o tužiteljici Vedrani Mijović, navodeći da su prijave koje su dolazile iz Samostalnog sindikata UIO često završavale upravo kod nje.

"Zanimljivo je da su sve te pritužbe koje su stizale iz tog sindikata upravo stizale kod nje. Je li normalno da sve te pritužbe stižu upravo njoj? Pogotovo ako znamo da je ta tužiteljica zajedno sa svojim suprugom u tom periodu kupila pet nekretnina", rekao je Grković.

On je dodatno problematizirao i moguće utjecaje na raspodjelu predmeta unutar pravosuđa, sugerirajući da je postojala mogućnost da određeni slučajevi budu usmjereni prema određenim tužiocima.

Džakula je takve tvrdnje odbacio, ističući da Uprava nema nikakvu ulogu u dodjeli predmeta u Tužilaštvu.

"Vi prejudicirate da je Uprava raspoređivala predmete koji idu prema Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i koji će tužitelj to raditi", odgovorio je.

Na insistiranje Grkovića da je moguće postojanje indirektnog utjecaja, Džakula je reagirao oštro:

"Jeste li vi svjesni šta Vi govorite?"

Nakon što je Grković ponovio pitanje i zatražio komentar, Džakula je bio još direktniji:

"Dakle, mislim da pričate gluposti. Evo, to je moj komentar na to", poručio je.

Spor o zapošljavanju i "porodičnim vezama"

Grković je potom otvorio i pitanje zapošljavanja u UIO, posebno navodeći sumnje da su članovi porodica pravosudnih dužnosnika zaposleni u toj instituciji.

"Malo je čudno da troje članova porodice od te jedne sutkinje budu baš zaposleni kod vas u Upravi za indirektno oporezivanje. Ajde da je jedno i nekako, ali troje odjednom u tom periodu morate priznati da je malo sumnjivo", rekao je.

Džakula je odgovorio da nije bio upoznat s takvim slučajevima i da se zapošljavanje vrši kroz formalne procedure.

"To je temeljno nepoznavanje procedura zapošljavanja. Komisije su te koje rade prijem zaposlenika, komisija donosi odluke o odabiru najboljih kandidata", kazao je.

Dodao je da lično nije imao utjecaj na izbor kandidata.

"Niti sam upoznat da je neko od nekog, niti mi je to bilo bitno. Komisije su se opredjeljivale za najbolje kandidate", istakao je.

Rasprava o diplomama i kadrovima

U nastavku rasprave Grković je problematizirao i zapošljavanje kadrova s određenih privatnih fakulteta, konkretno iz oblasti sportskog menadžmenta.

"Možete li nam reći koliko ste primili ljudi s privatnih fakulteta menadžmenta za sport i rekreaciju i kakve veze taj fakultet ima sa porezima?", upitao je.

Džakula je priznao da je i sam svjestan tog problema, ali je naglasio da institucije moraju poštovati formalnu validnost diploma.

"Ministarstva su ta koja daju odobrenja da su te diplome validne i oni određuju koje je zanimanje. Ko sam ja kao pojedinac da budem protiv odluke ministarstva?", rekao je.

Dodao je da problem nije ograničen samo na jednu instituciju.

"To je problem mnogo izraženiji ne za jednu instituciju, a vi u parlamentu imate ovdje isto takvih ljudi", rekao je Džakula.

Na primjedbu da takvi kadrovi dolaze i na rukovodeće pozicije, odgovorio je da formalno obrazovanje nije jedini kriterij.

"Fakultetska diploma služi čovjeku samo da zna da ništa ne zna i da se mora dalje obrazovati. Ima ljudi sa srednjom stručnom spremom koji rade poslove bolje nego neko sa fakultetom", zaključio je.

Džakula je to odbacio, navodeći da o prijemu kandidata odlučuju komisije.

"Komisije su te koje rade prijem zaposlenika, komisija donosi odluke o odabiru najboljih kandidata", kazao je.

Na pitanje o diplomama s pojedinih privatnih fakulteta i zapošljavanju takvih kandidata u UIO, rekao je da institucija mora poštovati formalnu validnost diploma.

"Ministarstva su ta koja daju odobrenja da su te diplome validne. Ko sam ja kao pojedinac da budem protiv odluke ili akta ministarstva?", upitao je Džakula.

Spor oko Gorana Marinkovića

Član Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Jasmin Emrić otvorio je i pitanje Gorana Marinkovića, navodeći da je bio šef carinske ispostave Banja Luka i u vrijeme dok je trajala istraga "Pandora".

Džakula je rekao da ga je zatekao na toj poziciji i da je na njoj ostao dok je on bio direktor.

"Goran Marinković je bio šef ispostave Banja Luka. Kad sam ja došao 2011. godine nije bilo nikakve potrebe da se čovjek sa te pozicije sklanja jer je kvalitetno i odgovorno radio svoj posao", rekao je.

Emrić je ukazao na, kako je naveo, koliziju u Džakulinim ranijim odgovorima o suspenzijama i vraćanju na pozicije.

Džakula je to odbio.

"Mislim, gospodine Emriću, da mi imamo koliziju u vašim razmišljanjima. Ja dobro znam tačno šta sam rekao", poručio je.

Porezne obaveze i tvrdnje o njihovom umanjenju

Poseban dio saslušanja odnosio se na tvrdnje pojedinih inspektora UIO da se u nekim slučajevima naknadno umanjivala ili poništavala ranije utvrđena porezna obaveza.

Borenović je naveo da Komisija raspolaže iskazima inspektora koji tvrde da su im nadređeni pobijali rješenja i smanjivali iznose poreznih obaveza.

"Ako je neko utvrdio 350.000 maraka, a neko je nakon toga, nakon 15 ili 20 dana, utvrdio da je porezna obaveza nula, to otvara sumnju zašto je to tako urađeno i zašto je pobijano rješenje inspektora", rekao je Borenović.

Džakula je odgovorio da o konkretnim slučajevima nije direktno odlučivao i da je za zakonitost rada sektora odgovoran pomoćnik direktora.

"Direktor institucije sa preko dvije hiljade ljudi se ne može baviti pojedinačnim slučajevima. Ako se bavi pojedinačnim slučajevima, onda se ne bavi onim što je njegova prvashodna dužnost, a to je da upravlja poslovnim procesima u okviru institucije koju vodi", rekao je.

Dodao je i da je moguće da u postupku dođe do korekcija na osnovu novih činjenica.

"To su rijetki slučajevi, a bilo je i situacija kada se naknadno utvrde činjenice za određenu poreznu kontrolu. To je upravni postupak koji uvijek ima popravak", naveo je Džakula.

Carinski terminali i PDV

Jasmin Emrić otvorio je i pitanje carinskih terminala, navodeći informacije da su terminali u vlasništvu UIO premještani u privatne terminale, kao i pitanje oslobađanja određenih naknada od PDV-a.

Džakula je rekao da su carinski terminali u nadležnosti Sektora za poslovne usluge i da su više puta bili predmet revizije.

"Carinski terminali su revidirani mnogo puta od strane državne revizije i nisu našli zamjerke kada su u pitanju carinski terminali", rekao je.

Govoreći o PDV-u, pojasnio je da se radi o naknadi koja ulazi u poresku osnovicu.

"Kada su u pitanju carinski terminali, sve je sukladno zakonu urađeno jer je to državna revizija više puta utvrđivala i konstatirala", pojasnio je.

Emrić je na to uzvratio da prenosi zvanično dostavljene informacije.

"Nisam ja pripreman, niti me je bilo ko pripremao, već čitam ono što su dostavili zvanično. Dovoljno je da vi kažete ne, nije tačno, ili da, tačno je", rekao je Emrić.

Džakula: "Ne smije se rušiti ugled Uprave2

Tokom cijelog saslušanja Džakula je insistirao da se ne generalizira i da se ne urušava ugled UIO kao institucije.

"Ne smije se rušiti ugled Uprave za indirektno oporezivanje. Ne smije i ne smije ga niko rušiti", poručio je.

Naglasio je da je UIO ključna institucija za fiskalnu stabilnost zemlje.

"Kada imate fiskalnu stabilnost, onda se sve druge nestabilnosti lakše podnose", rekao je.

Na kraju saslušanja Borenović je ocijenio da je Komisija došla do novih saznanja.

"Mislim da smo došli do interesantnih saznanja kada je u pitanju rad UIO i sva dešavanja od 2014. godine pa do današnjeg dana", rekao je Borenović.

Komisija će, prema najavama, nakon ovog dijela saslušanja nastaviti razmatranje navoda koji su izneseni u vezi s UIO, pravosudnim institucijama i sumnjama na korupciju. U nastavku će biti biti saslušano i rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH te rukovodstvo Tužilaštva BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad